Kategorija: DR

Kamen u sokovniku

DR

Kamen u sokovniku

By

Uređivački falsifikat kao sredstvo kulturnog inžinjeringa

Četrnaest priča

Zbirka putopisnih zapisa Zuke Džumhura, Nekrolog jednoj čaršiji, objavljena je prvi put 1958. godine, s predgovorom Ive Andrića. Sastoji se od četrnaest priča.

Prva je “Grad zelene brade”, svega dvije stranice kratak zapis o Počitelju. Istorijski događaji vezani za tvrđavu, kondenzovani u eliptične rečenice i odvojeni zagradama, smjenjuju se s lirskim opisima onoga što narator gleda u trenutku pričanja.

Grad je u tim opisima personificiran, istorija mu je ispričana kroz skice biografija njegovih anonimnih stanovnika, najčešće privremenih i u prolazu. Opis (i doživljaj) završava se ironičnom anaforom: “Goloruk. / Gologlav. / Golokrak. / Gologuz.”

… Nastavi čitati
Odigravanje priče – afiša + sadržaj

DR

Odigravanje priče – afiša + sadržaj

By

AFIŠA

Na pitanje zašto pored drama koje se čitaju s lakoćom i uživanjem čitati nečije (moje!) akademisanje o njima imam jednostavan odgovor: zato što o dramskom opusu Dušana Kovačevića ovakva knjiga nije napisana. Ali da bih sad odbranio ovu hrabru tvrdnju, odgovoriću na nekoliko potpitanja. 

Najprije: zašto taj opus uopšte zaslužuje pažnju? U najkraćem: jer je po svom obimu, kvalitetu i recepciji bitna i nezaobilazna činjenica u književnoj i pozorišnoj istoriji Beograda, Srbije i Jugoslavije. 

… Nastavi čitati
AKADEMSKO ŠARLATANSTVO

DR

AKADEMSKO ŠARLATANSTVO

By

Nauka o književnosti i univerzitet u tranziciji – etnografski pristup

SADRŽAJ / poglavlja knjige

1. OD IBRETA NEMA SELAMETA

Uvodno poglavlje, u kojem čitalac nakon kratke vožnje tramvajem na Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu kroz statističke podatke upoznaje glavni grad Bosne i Hercegovine. Skicira mu se autoportret pripovjedača tako da ne mora pogađati ko mu se i zašto obraća. Na kraju se analizira jedna mediokritetska formulacija kao ilustracija predmeta i metoda daljeg izlaganja.… Nastavi čitati

Marko Kraljević i leptir

DR Kolumne

Marko Kraljević i leptir

By

Povodom Šantićevog 150. rođendana

– U nedjelju je 150 godina od Šantićevog rođenja. Jeste da je danas petak, i znamo da si u Gradačcu do večeras, ali ako bi napisao nešto, može i do nedjelje u podne, bilo bi odlično.
Pristojan profesor bi takvu ponudu, naravno, odmah odbio. Dočim književnik za tezgom kolumniste prihvata izazov. … Nastavi čitati

Dildo od čitanke

DR

Dildo od čitanke

By

Ističe osma godina kako se čitanka za sedmi razred (NAM, Tuzla) i dalje koristi u najvećem broju škola koje rade po tzv. federalnom planu i programu.

“Dildo je nevibrirajući uređaj, koji oblikom i veličinom podseća na penis. Izraz se prvi put pojavio u pisanom engleskom jeziku 1616. kada je štampana drama Bena Džonsona pod nazivom Alhemičar napisana 1610. Vilijem Šekspir je ovaj izraz upotrebio u svom komadu Zimska priča iz 1610. Senjor Dildo je čuvena poema iz 17. veka čiji je autor ozloglašeni libertin Džon Vilimot, drugi Erl od Ročestera.” Tako Wikipedia.

… Nastavi čitati

Deveti stih oktave

DR

Deveti stih oktave

By

Santa Maria della Salute Laze Kostića tumačili su pjesnici, naučnici, akademici, psihoanalitičari, kritičari, studenti, svako iz svoje perspektive i za svoju publiku, često zaobilazeći pitanje zašto je napisana i o čemu govori. S poštovanjem i znanjem o njoj su pisali Isidora Sekulić, Radomir Konstantinović, Stanislav Vinaver, Zoran Mišić, Miodrag Pavlović, Milan Kašanin, Mladen Leskovac, Miodrag Popović, Dragiša Živković, Svetozar Petrović, Petar Milosavljević, Zoran Gluščević…[note]Popis tekstova obuhvaćenih ovim radom dat je na kraju.[/note]

… Nastavi čitati

Utopija bez alternative

DR

Utopija bez alternative

By

Pogovor knjizi Ne govori mi dok te prekidam, iz biblioteke Lektira narodu, Školegijum, 2017.

Iako je škola, barem prema slovu zakona, najprije odgojna/vaspitna pa tek potom obrazovna ustanova, odgoj/vaspitanje ostaje izvan bilo kakvog uređenog i transparentnog “plana i programa”. Na to je ukazalo, posredno, i istraživanje Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu, zaključivši, nakon analize 2668 lekcija u 68 odabranih udžbenika iz nacionalne grupe predmeta (30 bošnjačkih, 20 srpskih i 18 hrvatskih, odnosno 665 lekcija istorije, 1055 književnosti i maternjeg jezika, 602 jezika i 346 vjeronauke) da se u samo 7% lekcija (185 od 2668!!) promoviraju univerzalne ljudske vrijednosti: mir, saradnja, sloboda, solidarnost, odgovornost, jednakost/ravnopravnost, život, ljubav.

… Nastavi čitati

O upotrebi književnosti u obrazovanju

DR

O upotrebi književnosti u obrazovanju

By

Predgovor knjizi Laža i apanaža

Ovo je knjiga o čitanju književnosti u školi i ulozi koju u tom procesu igraju nastavne katedre na fakultetima.
Čitanje se obično shvata na dva načina: ili kao (moždana) aktivnost prevođenja niza slovnih znakova sa papira u svijest, ili u smislu tumačenja određenog sadržaja, ne nužno jezičkog.
U oba ova smisla čitanje koje se odvija u školi nije slobodno i nije dobrovoljno. To ne znači samo da su i nastavnici i đaci prinuđeni da čitaju određene tekstove koje nisu sami izabrali, nego i da ih moraju čitati tako da zadovolje neke postavljene ciljeve.

… Nastavi čitati

Uvod u stvarnost

DR

Uvod u stvarnost

By

Predgovor knjizi Golicave novele (Izbor iz Dekamerona Đ. Bokača) u biblioteci Lektira narodu

Zašto Dekameron i zašto ovakav izbor iz Dekamerona – u škole! – dva su pitanja na koja je priređivač dužan odgovoriti. Na prvo se odgovor čini prost – zato što je to jedno od kapitalnih djela svjetske književnosti, neizostavno iz svakog lektirskog kanona. A takvo je zato što je dobro zamišljeno i precizno izvedeno, zato što govori o ozbiljnim i važnim temama, zato što je jezik kojim se pripovijeda bogat, a naracija zanimljiva, zato što predstavlja uzor pripovjedačkog umijeća u formi novele (o čemu je inspirativno pisao Erih Auerbah[note]Fra Alberto, u: E. Auerbah, Mimesis, Nolit, Beograd, 1978, prev. Milan Tabaković. [/note]), zato što svjedoči o transformaciji usmenog i narodnog kazivanja u pisanu, literarnu i autorsku formu, zato što je, u najkraćem, poput Šekspira ili Rablea, neprekidno aktuelan i jer se kao takav tiče i današnjih mladih čitalaca. A aktuelan je, prije svega i iznad svega, zbog svog renesansnog duha, slobodnog i hrabrog da pomjeri granice kolektivnog mišljenja. (O kojem je, duhu, nadahnuto pisao Stiven Grinblat[note]S. Greenblatt, Skretanje, Kako je svijet postao moderan, Algoritam, Zagreb, 2014. prev Lidija Berbardić.[/note]. Međutim, zašto bi svi ti kvaliteti bili značajni u školi; odnosno, zašto je dobra književnost – najbolja, u svjetskim mjerilima – važna za obrazovanje mladih ljudi?

… Nastavi čitati