Oznaka: indoktrinacija

Press

Nacionalističko obrazovanje je nasilje nad djecom

By

Intervju: Eldin Hadžović, 7/2016. Novosti

Novosti: Profesore, na kojem jeziku sada razgovaramo?
N.V: Na našem. Mislim, možemo ga zvati raznim imenima, ali važno je da je to isti jezik.

Novosti: Oko toga se u Bosni i Hercegovini vrlo često vode polemike, potpuno nepotrebno. Zašto, ako je u pitanju isti jezik?
N.V: Zato što se iza priče o jeziku, odnosno o pravu na obrazovanje na svom jeziku, krije pravo na obrazovni sadržaj. Mi imamo jedan jezik i svi se razumijemo kad njime govorimo. Priča o jeziku ustvari je priča o identitetu, a ovdje se radi o različitim identitetima i potrebi da se razlike među njima dodatno prodube. Zato je važno da imamo bosanski, srpski i hrvatski jezik, jer onda imamo bosansko, srpsko i hrvatsko obrazovanje, a onda imamo, unutar svakog od njih, perspektivu koja je poželjna za one koji vladaju u ta tri sektora.

Novosti: Sve ovo o čemu govorite prelama se preko leđa djece. Posljednji primjer bili bi đaci iz Republike Srpske kojima je uskraćeno pravo da svoj jezik zovu bosanskim, dok im je nametnuta konstrukcija ‘jezik bošnjačkog naroda’. Šta mislite o tome?

… Nastavi čitati

Uvod u stvarnost

DR

Uvod u stvarnost

By

Predgovor knjizi Golicave novele (Izbor iz Dekamerona Đ. Bokača) u biblioteci Lektira narodu

Zašto Dekameron i zašto ovakav izbor iz Dekamerona – u škole! – dva su pitanja na koja je priređivač dužan odgovoriti. Na prvo se odgovor čini prost – zato što je to jedno od kapitalnih djela svjetske književnosti, neizostavno iz svakog lektirskog kanona. A takvo je zato što je dobro zamišljeno i precizno izvedeno, zato što govori o ozbiljnim i važnim temama, zato što je jezik kojim se pripovijeda bogat, a naracija zanimljiva, zato što predstavlja uzor pripovjedačkog umijeća u formi novele (o čemu je inspirativno pisao Erih Auerbah[note]Fra Alberto, u: E. Auerbah, Mimesis, Nolit, Beograd, 1978, prev. Milan Tabaković. [/note]), zato što svjedoči o transformaciji usmenog i narodnog kazivanja u pisanu, literarnu i autorsku formu, zato što je, u najkraćem, poput Šekspira ili Rablea, neprekidno aktuelan i jer se kao takav tiče i današnjih mladih čitalaca. A aktuelan je, prije svega i iznad svega, zbog svog renesansnog duha, slobodnog i hrabrog da pomjeri granice kolektivnog mišljenja. (O kojem je, duhu, nadahnuto pisao Stiven Grinblat[note]S. Greenblatt, Skretanje, Kako je svijet postao moderan, Algoritam, Zagreb, 2014. prev Lidija Berbardić.[/note]. Međutim, zašto bi svi ti kvaliteti bili značajni u školi; odnosno, zašto je dobra književnost – najbolja, u svjetskim mjerilima – važna za obrazovanje mladih ljudi?

… Nastavi čitati